Imanje Usamljena golubica – stare sorte u novom kontekstu
U ovoj epizodi posjetili smo imanje Usamljena golubica u Maloj Rasinjici blizu Križevaca gdje smo s Brankom Funtekom pričali o ekološkom uzgoju starih sorata žitarica. Na jednostavan i pristupačan način, naš sugovornik je podijelio svoja iskustva i užitak u jednom specifičnom životnom stilu s ekološkom proizvodnjom. Osim o važnosti očuvanja starih sorata i njihovoj ulozi u današnjoj ekološkoj proizvodnji, dotakli smo se i drugih tema kao što je briga o tlu i promjena pristupa obradi da bi se smanjili utjecaji erozije i očuvao humus. Prednost starih sorata u tome je što daju veće količine slame pa je moguće ostacima jedne kulture malčirati tlo na licu mjesta i smanjiti potrebe za mehaniziranom obradom. Iako je u početku bila usamljeni primjer, Golubica više nije usamljena u razvoju i promišljanju ekološke proizvodnje. Saznajte zašto…
Ekološko vino na Pelješcu ili kako prirodnu ljepotu tradicionalnog vinograda na suhozidima uliti u bocu
U ovoj epizodi podcasta sugovornik nam je Denis Bogojević Marušić, poznati ekološki vinogradar i vinar te vlasnik male obiteljske vinarije Križ na Pelješcu. Za Denisa možemo reći da je bio jedan od rijetkih mladih ljudi koji je hrabro i s puno entuzijazma još 2008 godine krenuo u kontrolirani ekološki
uzgoj vinove loze. U to vrijeme bio je prvi ekološki vinogradar u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Danas sa svojom obitelji obrađuje 2 ha vinograda na položaju Križ i Postup. Uzgaja lokalne sorte Plavac mali, Grk i manju količinu Rukaca ili Maraštine, a primjenjuje i načela biodinamike. Pitali smo ga na koji način spaja staro i moderno i koje su prednosti starih sorata i općenito tradicijskog načina uzgoja na suhozidima.
U potrazi za zaboravljenim voćem
Za svoju prehranu čovječanstvo koristi sve manji i manji broj vrsta. Tradicijski voćnjaci Mediterana bili su mješoviti i vrlo raznoliki. U njima se pored glavnih voćnih vrsta našlo i onih koje su se uglavnom koristile za prehranu ptica ili su bili domaćini predatorima štetnika kao što je maslinina muha. A i neke divlje vrste mogle su poslužiti za pravljenje odličnih marmelada i sokova. Uz pomoć raznolikosti koristio se svaki centimetar, na kršu često škrtog tla. Koje smo to voćne vrste zaboravili i koja je njihova skrivena uloga, pitali smo Željka Prgometa, doktor agronomskih znanosti, našeg priznatog stručnjaka za mediteransko voćarstvo i dugogodišnjeg profesora na Veleučilištu u Rijeci te vlasnika rasadnika u Rovinju.
